Male tajne velikih majstora kuhinje... COOLINARSTVO sadrži recepte sa slikama, objedinjuje recepte iz cijelog svijeta na jednom mjestu i svakoj kuharici olakšava svakodnevno pripremanje hrane
srijeda, 9. kolovoza 2017.
10 opasnih znakova da vam je srce slabo i da će svakog trena stati
Prema doktoru Dejvidu Majdalaniju sa klinike u Klivlendu (SAD), postoje jasni simptomi lošeg srca na koje treba da obratite pažnju. Ako ih primijetite, obavezno se javite doktoru, jer situacija može da bude ozbiljnija nego što mislite.
1. Abnormalni otkucaji srca
Takođe poznati kao aritmija, ne označavaju da vam srce radi prebrzo ili presporo, već da “preskače” otkucaje ili ima dodatni otkucaj. Takođe može da znači da je “tiha” aritmija. Uglavnom je ili ozbiljna ili bezopasna, tako da je najbolje da posjetite doktora.
Simptomi:
preskakanje ili dodatni otkucaji,
vrtoglavica,
nesvjestica,
gubitak daha,
bol u grudima,
osjećaj zamora ili slabosti, piše “Fokuzz“…
2. Šta treba da prestanete da radite
Prekinite da se bavite određenim aktivnostima, ostavite pušenje (ako ste pušač), pretjerano konzumiranje alkohola (1 piće dnevno za žene, 2 za muškarce), preveliki unos kofeina, uzimanje lijekova koji sadrže stimulanse. Uvijek potražite savjet doktora kako biste saznali koji su lijekovi pogodni za vas.
3. Bol u grudima
Bol u grudima može biti izazvan bilo čime, od bola u mišićima do srčanog udara i ne treba ih zanemarivati. Međutim, ne izaziva srce ovu neprijatnost, već područje mišića pluća, jednjaka, nerava ili rebara, uključujući grudni koš. Bol može biti oštar, tup, upaljen, bolan ili probadajuć.
Simptomi:
vrtoglavica,
mučnina,
brzi otkucaji srca ili ubrzano disanje,
konfuzija,
sivi ten,
prekomjerno znojenje,
bol u vilici, lijevoj ruci ili leđima,
iznenadan osjećaj pritiska ispod grudnog koša,
izuzetno nizak krvni pritisak,
nedostatak vazduha.
4. Uzroci bola u grudima i srca
Koronarna arterijaska bolest, angina, infarkt, miokarditis (isti simptomi kao kod srčanog udara, ali bez blokade), perikarditis, hipertrofična kardiomiopatija, prolaps dvolistnog zalistka (PDZ).
5. Tromboza dubokih vena (TDV)
Ovo može da prouzrokuje ugrušak u jednoj ili više dubokih vena. Obično se javlja kada patite od određenih medicinskih stanja koja utiču na ugruške. Može da se desi da se jave ako ste imali operacije, nakon nesreće ili kada ste na bolničkom ili kućnom liječenju. TDV može da uzrokuje plućnu emboliju, zahvaljujući ugrušku koji ide pravo u pluća.
Simptomi:
bol i osjetljivost u jednoj nozi,
topla koža na području ugruška,
crvenilo na zadnjoj strani noge ispod koljena.
Bol može biti gora kada savijate nogu i uglavnom (ne uvijek) utiče na jednu nogu.
6. Plućna embolija
Ako se ne liječi, 1/10 osoba sa TDV-om će razviti plućnu emboliju. To je ozbiljno stanje koje uzrokuje: gubitak daha (iznenadan ili postepen), bol u grudima koji se pogoršava kako dišete, iznenadni kolaps. TDV i plućna embolija podjednako zahtjevaju medicinsku pomoć. TDV može da razvije bilo ko, ali je češće kod osoba starijih od 40 godina.
Postoje i drugi faktori rizika kao što su:
nasljedni TDV,
neaktivnost tokom dugih vremenskih perioda,
oštećenje krvnih sudova,
rak (hemoterapija, radioterapija),
trudnoća,
gojaznost,
zamjena hormona.
7. Srčani udar
Takođe poznat kao infarkt miokarda, nastaje kada se protok krvi zaustavi kod srca i izazove oštećenje srčanog mišića.
Simptomi:
bol u grudima ili nelagodnost koja se proteže do ramena, ruku, leđa, vrata ili vilice.
Često se nalazi u centru lijeve strane grudnog koša i traje duže od nekoliko minuta. Nelagodnost izaziva osjećaj upaljenog srca.
Ostali simptomi su nedostatak daha, mučnina, vrtoglavica, hladan znoj i umor.
8. Opasnost
Međutim, gomilanje simptoma srčanog udara je obično postepeno i rijetko trenutno. Što prije budete reagovali, veće su šanse da preživite. Odmah pozovite hitnu službu ukoliko primijetite bilo koji od navedenih simptoma.
9. Koronarna bolest srca (KBS)
Koronarna bolest srca je termin koji opisuje šta se dešava kada je protok krvi do srca blokiran ili prekinut nagomilavanjem masnih materija u koronarnim arterijama. Tokom vremena se zidovi arterija pune masnim naslagama i ovaj proces je poznat kao ateroskleroza, a masne naslage ateroma.
10. Šta izaziva aterosklerozu?
Faktori načina života, pušenje, visok holesterol, visok krvni pritisak (hipertenzija) i dijabetes.
IZvor: haber.ba
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
Nema komentara:
Objavi komentar