GRASAK,MRKVA

Vegetarijanska jela – kako ih ispravno pripremiti

Vegetarijanska jela obiluju povrćem koje je vrlo zdravo, ali samo uvrštavanje povrća, primjerice salate od povrća, u svakodnevni jelovnik nije dovoljno. Naučite kako povrće treba pripremati da se gubitak nutrijenata svede na minimum.

Ono što je privlačno u vegetarijanskim jelima prije svega su: njihov okus, miris, izgled i načini posluživanja.

Kad se prisjetimo pravila uzimanja 5 obroka povrća i voća na dan, pružit ćemo svom organizmu što je najbolje, ali treba i poštivati iduće naputke:

• Ako kupujete svježe povrće, odaberite ono koje je lijepo izraslo, koje je čvrsto i zrelo. Ako kupujete smrznuto povrće, ono mora biti potpuno smrznuto, suho i ne smije biti stopljeno zajedno.
• Operite povrće i ogulite ga u tankom sloju budući se ispod kore nalazi koncentracija hranjivih tvari. Lisnato povrće treba pažljivo oprati, svaki list treba odvojiti, vodu mijenjati. Osušite ga, ne cijedite i ne lomite lišće.
• Povrće, koje ste oprali i po potrebi narezali na manje komade, treba odmah skuhati. Stavite ga u posudu s prokuhanom, slanom vodom, ili stavite kuhati na pari. Pogrešno je preko povrća izliti hladnu vodu i onda ga staviti kuhati.

Povrće koje sadrži karotin trebalo bi kuhati uz dodatak malo ulja, npr. maslinovog. Korjenasto povrće i buranije bi trebalo pri kuhanju poklopiti.

Kupusarke se mogu isprva kuhati u otvorenoj posudi, ali nakon nekoliko minuta posudu je potrebno poklopiti.

• Smanjite vrijeme kuhanja povrća na minimum: kuhajte ga kratko na visokoj temperaturi, dok ne omekša. Najbolje je prije kuhanja povrće za salatu uopće ne ljuštiti. Ljušti se kasnije, nakon što ga ohladimo. Salate od sirovog povrća treba pripremiti zadnji tren, upavo pred posluživanje.

• Svaka porcija rezanog povrća treba biti kombinovana s sosom ili uljem, čime se povrće štiti od oksidacije.

• Jela od povrća treba kombinovati sa mirodijama i biljkama, neposredno prije posluživanja. Ako su mirodije svježe, potrebno ih je nasjeckati ili zgnječiti netom prije njihova stavljanja u salatu.

dijetetski, dobrobit, ishrana, nutritivne vrijednosti, povrće, prehrambene vrijednosti, prehrana,vitamini, zdravlje

Grašak – loptice pune zdravlja

Obično ne razmišljamo o grašku kao hrani u smislu hranjivih sastojaka, ali bi svakako trebali. Dakle, što se skriva u grašku i zašto bismo ga trebali jesti?

Grašak ne samo da je vrlo hranjiv, već je i pun korisnih sastojaka za naše tijelo. Ova vrsta povrća daje uglavnom puno proteina i ugljikohidrata. Grašak je također vrijedan izvor vitamina B i vitamina C, D, E i K. Također sadrži mnoge važne zdrave mineralne soli, kao što su natrij, kalij, kalcijum, fosfor, željezo, bakar, kobalt, jod, i magnezij.

Zdrave kosti

Vitamin K sadržan u grašku igra vrlo važnu ulogu u apsorpciji kalcijuma. To znači da bez obzira koliko kalcijuma bude dostavljeno tijelu, ako nema vitamina K u njemu, mi ćemo i dalje osjećati posljedice njegovog nedostatka, što može rezultovati smanjenom mineralizacijom kostiju i na kraju, osteoporozom.

Bogat izvor antioksidansa

Grašak je bogat antioksidansima i protuupalnim tvarima, koje nas štite od raka. Sadrži, između ostalog hlorofilin (izvedenica zelene boje hlorofila), koji se veže na kancerogene spojeve i sprječava njihovu apsorpciju. Grašak obiluje vitaminima A, E i C – antioksidansima koji “pomlađuju” naš venski sustav. Oni smanjuju razinu holesterola pohranjenog u našim venama i tako smanjuju izglede za razvoj bolesti srca ili ateroskleroze. Osim toga, vitamin C aktivira imunološki sustav, koji stimuliše rast i učinkovitost imunoloških stanica i drugih bijelih krvnih stanica koje se bore protiv bakterija i virusa.

Mentalno zdravlje

Folna kiselina sadržana u zelenom grašku ima velik utjecaj na naše mentalno stanje i raspoloženje. Ona utječe na metabolizam živčanih stanica, njihov rast i regeneraciju. Nedostatak ovog nutrijenta u tijelu doprinosi poremećaju mozga i pogoršanju kognitivnih funkcija, što se često manifestira pogoršanjem memorije ili problema s učenjem i pozornošću. Deficit folne kiseline je također čest uzrok anksioznih poremećaja, agresivnosti i hiperaktivnosti, a često je povezan s depresijom.

antioksidansi, grašak, ishrambena vrijednost, kosti, mentalno zdravlje, vitamin K, zdravo

Mrkva – povrće za zdravlje i ljepotu

Mrkva je dvogodišnja biljka iz porodice celera koja se uzgaja radi narančasto-žutog korijena. Povrće je s blagotvornim učinkom na zdravlje i ljepotu. Uzgoj je rasprostranjen u Europi, Aziji, Sjevernoj Africi i Americi.

100 g mrkve – 31 kcal

Sadrži uglikohidrate, proteine, karoten, vitamine B1, B2, B6, C, E, H, K i PP te kalcij, željezo, kalij i bakar.

Orlovski vid noću

Zahvaljujući kombinaciji vitamina i mineralnih soli, mrkva sprečava anemiju i poboljšava noćni vid.

Zlatni ten

Mrkva ima najveću količinu beta-karotena među svim povrćem. Iz tog razloga, konzumacijom mrkve jača se otpornost tijela na ultravioletno zračenje te koža postaje mekana i dobiva zdravu boju.

 

Nekada je mrkva bila crna!

Mrkva potječe iz Azije. Bila je poznata već u antičko doba – Grci i RImljani su je koristili kao biljku s ljekovitim svojstvima. Tada su mrkve bile gotovo crne boje. Mutacijom je nastala žuta sorta, a tek u kasnom 18. stoljeću, zahvaljujući francuskim vrtlarima, mrkva je dobila privlačnu narandžastu boju.

Ukrasi od mrkve

U Engleskoj, za vrijeme vladavine Elizabete I., korijen, lišće i cvijeće mrkve su se upotrebljavali kao ukras na odjeći i šeširima.

mrkva, povrće, vegepedija, vitamini