Kukuruz i Karfiol

Kukuruz

Kukuruz je biljka koja se uzgaja prvenstveno zbog svog jestivog sjemena na klipu. S visokim postotkom ugljikohidrata, proteina i vitamina, kukuruz je jedna od najvažnijih žitarica na svijetu, odmah nakon pšenice i riže.

100 g kukuruza sadrži 97 kcal

Kukuruz ima značajnu količinu ugljikohidrata, vlakana i proteina, a bogat je vitamina skupine B, vitamina E, kalija, fosfora, magnezija, željeza i cinka.

Jeste li znali da su tortilje dvije potpuno različite stvari u Meksiku i u Španjolskoj? Dok je meksička tortilja ravno tijesto napravljeno s kukuruzom, španjolska tortilja je pita koja se uglavnom sastoji od luka i:

 graška

 krompira

 suhih paradajza

 bundeve

Eliksir mladosti

Kukuruz sadrži veliku količinu magnezija, pa ishrana bogata ovom žitaricom nadomješta njegov manjak i otklanja rizik od mnogih bolesti povezanih uz starenje. Samo 150 g kukuruza pokriva otprilike 25% dnevnih potreba organizma za vitaminom B1.  Kukuruz sadrži i glavni antitoksin – vitamin E, koji ne samo da ima mnoga blagotvorna svojstva, nego djeluje i kao prevencija od skleroze. Kukuruz u dnevnoj ishrani smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti i pojave raka. Ugljikohidrati osiguravaju energiju, a ne uzrokuju pohranu masnoća u tijelu.

Antistres žitarica

Kukuruz je odlična antistres namirnica. Bogat je vitaminima B skupine, a posebno vitaminom B1koji omogućuje pravilno funkcionisanje živčanoga sustava, mišića i srca, te sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih stanica.

Žuto zlato

Kukuruz potječe iz srednje Amerike, a pretpostavlja se da je bio uzgajan još 7000 godina prije Krista. Osim što je bio jedna od osnovnih namirnica Maja, Asteka i Inka, kukuruz je bio i dio njihove kulture. Asteška legenda kaže da je bog Sunca na Zemlju poslao žuto zlato da nahrani narod. U Evropu je kukuruz donio Kolumbo, kao i druge nepoznate stvari iz Novoga svijeta, a isprva je bio poznat kao ‘Indijanska pšenica’. Francuzi i Talijani počeli su ga uzgajati u 16. stoljeću, a zahvaljujući Špancima i Portugalcima pronašao je svoj put u Afriku. Isprva se od samog kukuruza cijenilo samo kukuruzno brašno. Popularnost je stekao tek nakon 19. stoljeća, kad su ga počeli uzgajati na većim područjima, a danas je prisutan u kuhinjama širom svijeta. Kukuruzno brašno se koristi za pripremu kruha i kolača, ali i za pripremu italijanske palente, meksičkih tortilja, tacosa ili enchilada. Dodajemo ga u salate ili se jednostavno poslužuje kuhan ili pečen, a odlično ide uz mesna jela. Osim toga, često ga jedemo u obliku kokica ili žitnih pahuljica, a koristi se i pri izradi burbona.

300 miliona dnevno

Toliko se tortilja pojede u Meksiku SVAKI dan! Možete li vjerovati? To je više od 100 milijardi pojedenih tortilja godišnje!

Božica

Uz grah i bundavu, Indijanci smatraju da je kukuruz jedna od božica poljoprivrede.

U njihovoj kulturi ova žitarica je u širokoj upotrebi:

• Sjemenke služe kao hrana, za izradu ulja i alkohola te kao ukras.
• Lišće se koristi za punjenje madraca te izradu lutaka i mokasinki.
• Kukuruz se koristi u ceremoniji ispraćaja pokojnika na vječna lovišta.

Karfiol

Godišnja biljka iz porodice kupusa. Jestivi dio biljke su njegovi mladi bijeli cvijetovi, tzv ruže. Uzgaja se u umjerenim klimatskim područjima.

100 g karfiola  – 21 kcal

Sadrži kalij, magnezij, kalcij, mangan, željezo, bakar, cink, fluor, karoten, vitamine C, K, B1, B2, B6.

Rak vas neće pojesti

Ovo povrće se preporučuje u prevenciji raka.

Karfiol detoks

Enzimi iz karfiola pomažu u procesu detoksikacije. Toksični spojevi koji se ne uklone na vrijeme mogu dovesti do oštećenja ćelija, što dovodi do raka. Specifični enzimi u kombinaciji s vitaminima i mineralima iz karfiola predstavljaju svoja anti-rak svojstva.

Dok se ne popunite…

Karfiol ima malo kalorija, daje osjećaj sitosti, zato jedimo karfiol za naše zdravlje bez brige o sticanju suvišnih kilograma.

 

“Kiparski kupus”

Karfiol dolazi sa Kipra i isprva se zvao “Kiparski kupus”. Poznat je već 2500 godina. Već je bio uzgajan u drevnom Egiptu i Perziji. Dalje, njegov uzgoj je uveden u Italiji za to da se širi u cijeloj Evropi od 16. vijeka. U savremenoj kuhinji se koristi u svemu od supe do jela od povrća. Kuha se u  cjelini ili služi sirov u salatama.

Šta je karfiol?

Karfiol je prirodni objekt koji omogućava da se objasni pojam fraktala. Oni su bili uvedeni u matematiku tokom 70-ih od strane francuskog naučnik iz Yale Univerziteta, Benoit Mandelborta. Karakteristična kvaliteta fraktala je njegova samo-sličnost – dio seta je slika cjeline. I tako svaka rozeta predstavlja sliku cjelokupnog karfiola. Fraktali su našli primjenu u različitim granama, kao što su medicina, hidrologija i finansije.

Povrće na univerzitetu

Mark Twain je rekao “Karfiol nije ništa više od kupusa s višom školom”.