Japanska kuhinja – zdravlje iz prirode
Prirodna i harmonična japanska kuhinja smatra se najzdravijom kuhinjom svijeta. Može se pohvaliti s niskom razinom kalorija, bogatstvom željeza i proteina te vrlo malom količinom kolesterola i ostalih masti. Riža i druga zdrava hrana temelj su ove prehrane.
U usporedbi s ostalim kuhinjama, japanska kuhinja gotovo da i ne koristi začine. Bazira se na riži, sojinim proizvodima (miso, tofu), ribi, plodovima mora i povrću. Poznata je zbog svojeg jednostavnog i prelijepog oblikovanja jela, pri čemu niti jedan sastojak okusom ne potiskuje ostale.
Sushi
Istorija sushija seže otprilike 1300 godina u prošlost. Sushi kakav mi danas poznajemo, pripremio je prvi put japanski kuhar Hanaya Yohei. Općenito govoreći, radi se o jelu koje se sastoji od komadića ribe koja se stavlja na maleni kup riže zajedno s trunkom japanskogwasabija (ima okus poput hrena). Za pripremu sushija, koristi se riža najbolje kvalitete koja se začinjava octom. Jedan od sastojaka ovog jela je, naravno, riba – samo najukusniji dijelovi.
Prirodno i harmonično…
Jedan od razloga dugovječnosti Japanaca je njihova tradicionalna ishrana. Japanska kuhinja veliku pažnju daje sezona-principu, koji se oslanja na izbor takvih prehrambenih sastojaka koji su prisutni u određenom dijelu godine – “shun” koncept, kada su riba, povrće i voće nutritivno najbogatiji, a to bude otprilike 10 dana tokom godine.
Klima u Japanu ovisi o regiji, ali postoji nešto zajedničko za sve ove regije… činjenica da je temeljni sastojak gotovo svakog jela riža. Klima u cijelom Japanu je pogodna za uzgoj ove vrlo zahtjevne biljke. Štoviše, posebno u prošlosti, u Japanu se meso rijetko kada jelo odvojeno od ribe. Još uvijek meso nije popularno. Da skratimo, japansku kuhinju možemo opisati u dvije riječi: “prirodna i harmonična”.
Klima u Japanu ovisi o regiji, ali postoji nešto zajedničko za sve ove regije… činjenica da je temeljni sastojak gotovo svakog jela riža. Klima u cijelom Japanu je pogodna za uzgoj ove vrlo zahtjevne biljke. Štoviše, posebno u prošlosti, u Japanu se meso rijetko kada jelo odvojeno od ribe. Još uvijek meso nije popularno. Da skratimo, japansku kuhinju možemo opisati u dvije riječi: “prirodna i harmonična”.
Vrste sushija:
- Nigiri – loptice riže s komadićima tune, škampa, hobotnice i prženih jaja položenima na vrh;
- Gunkan – šoljice napravljene od riže i suhe morske trave, punjene morskim plodovima;
- Norimaki – rolada od sushi riže i morske trave, punjena raznim nadjevima;
- Temaki – tuljci napravljeni od morske trave i punjeni sushi rižom, ribom, morskim plodovima i povrćem;
- Oshi – riba i riža nabijeni zajedno u drvenu kutiju;
- Chirashi – jelo u kojem su riba, plodovi mora, šampinjoni i povrće slobodno raspoređeni na sushi riži.
Japanski savoir-vivre
- nikad ne dodajite hranu drugoj osobi svojim štapićima za jelo (to je povezano s budističkim obredom pogreba gdje svaki sudionik prelazi pepelom kremiranog pokojnika preko pogrebne urne); ako želite podijeliti svoju hranu, dodajte cijeli svoj tanjur drugoj osobi i dozvolite joj da bira.
- ako planirate jesti zajedno iz iste posude, koristite krajeve svojih štapića za jelo
- sushi smijete jesti rukama, ali sashimi – samo koristeći štapiće za jelo
- ne primajte svoje štapiće za jelo po njihovoj sredini, uvijek ih pokušajte držati pri kraju.
- nikad ne koristite štapiće da privučete k sebi posudu s hranom koja se nalazi pokraj Vas
- nemojte odgristi komad jela i ostatak vratiti na tanjur; jednom kada ste izabrali nešto i stavili u svoja usta, pojedite to
- ne tražite nož
- nakon jela, odložite svoje štapiće natrag nasuprot hashi oki, najbolje je to napraviti okomito sa sushi marom; nikad ne stavljate štapiće direktno na stol
- nikad ne vraćajte štapiće natrag u svoju zdjelicu (ovde se takođe radi o tome da Japanci to povezuju s pogrebom).
- pokušajte pojesti svu rižu; nije taktično ostaviti niti malo hrane, a ostavljanje i najmanje riže je posebno netaktično (zapravo, ova zabrana postoji jedino u Japanu)
- ni pod kakvim okolnostima ne smijete zapaliti cigaretu; duhanski dim je zapreka drugima da uživaju u okusu i mirisu ovih delikatesnih jela; štoviše, i što je najvažnije, upravo zahvaljujući mirisu možemo raspoznati je li riba svježa
- soja sos se servira za ribu – nikad ne umačite svoj sushi u njega
- kad jedete supu ili jelo s tjesteninom, zanimljivo je to što možete srkati (ali ne podrignuti); smijete podići svoju posudu k ustima – prvo iz juhe štapićima pokupite komade, a onda ostatak jednostavno popijte
- sake se radije pije prije ili nakon jela; vino jednostavno ne ide s rižom; dok jedete, možete piti: pivo, bijelo vino, čaj ili vodu; sake se tradicionalno pije samo uz sashimi
- pivo ili sake se ulijeva; ne postoji običaj prema kojemu bi itko za stolom imao svoju bocu.
- mišljenja Japanaca su podijeljena: jedni savjetuju da se započne sa sashimijem, nastavi sa sushijem, a završi s miso juhom s rižom; drugi pak preporučuju prvo poslužiti sushi s omletom i povrćem, a poslije što god želite, a sashimi ostaviti za kraj.
Ljubazni izrazi
Arigato – hvala Vam
Domo – hvala
Domo arigato gozaimatsa – puno hvala (nakon obroka)
Dozo – nema na čemu
Gochisou – sema deshita – tradicionalni izraz koji se koristi na kraju obroka (“svidjelo mi se”)
Itadakimatsu – izraz kojim se obrok započinje (“ja sam to dobio”)
Irasshaimatse – pozdrav
Kampai – Živjeli!
Konbanawa – Dobro veče
Konichi – wa – Kako ste?
Korewa nandesuka – Što je to?
Oaiso – završili ste s jelom i tražite račun
Oishii – jako ukusno
Ososumewa nandesuka – Koje delicije imamo danas?
Sayounara – Doviđenja
Domo – hvala
Domo arigato gozaimatsa – puno hvala (nakon obroka)
Dozo – nema na čemu
Gochisou – sema deshita – tradicionalni izraz koji se koristi na kraju obroka (“svidjelo mi se”)
Itadakimatsu – izraz kojim se obrok započinje (“ja sam to dobio”)
Irasshaimatse – pozdrav
Kampai – Živjeli!
Konbanawa – Dobro veče
Konichi – wa – Kako ste?
Korewa nandesuka – Što je to?
Oaiso – završili ste s jelom i tražite račun
Oishii – jako ukusno
Ososumewa nandesuka – Koje delicije imamo danas?
Sayounara – Doviđenja
Francuska kuhinja
Sudeći prema brojnim poznavateljima dobre hrane, elegantna francuska kuhinja glasi za najbolju u svijetu. Specijaliteti francuske kuhinje naširoko su poznati i priznati, ali nas uvijek mogu iznova iznenaditi.
Francuska kuhinja neodvojivo je povezana s kulturom i načinom života ove nacije, a ujedno predstavlja i kolijevku kulinarske umjetnosti i pravi raj za kuhare. Nevezano za svoju edukaciju ili socijalnu pozadinu, svaki Francuz može veoma široko govoriti o temama vezanim uz hranu. Kulinarstvo je sastavni elemenat svakodnevnog života Francuza, pa i ne čudi da su upravo oni stvorili umjetnost savoir vivre, u slobodnom prijevodu – lijepe strane života.
Ratatouille – gulaš od povrća
Ovo jelo dolazi nam ravno iz Provanse – iz Nice, da budemo precizni. Glavni sastojak gulaša ratatouille je povrće – paradajz, luk, patlidžani, tikvice i paprike. Ratatouille je ukusno varivo, odlično samo po sebi ali i kao prilog drugoj hrani.
Francuske kulinarske delicije
Poput delicija drugih nacionalnih kuhinja, na sam spomen specijaliteta francuske kuhinje curi nam voda na usta. Iako francuska kuhinja uključuje i neka manje profinjena jela, poput kobasica, one ipak nisu prva asocijacija na prema mnogima najukusniju svjetsku kuhinju. Ipak, ako bismo morali izabrati specijalitet najkarakterističniji za francusku kuhinju, to bi bio baguettehljeb, popularni ‘francuz’, koji pripadnici ove nacije konzumiraju uz gotovo svaki obrok.
Puževi
Puževi duguju svoju slavu u francuskoj kuhinji Antoineu Caremeu, autoru kuharskog kanconijera s nazivom ‘Umjetnost francuske kuhinje’. Pripremljeni s maslacom, bijelim lukom i grančicama peršuna, puževi su postali toliko popularni da se proizvode posebne ploče s kliještima koja pridržavaju vruće kućice dok se puževi vilicama vade iz njih.
Ljubitelji puževa ponekad ne shvataju koliko je komplikovan proces pripreme dok oni napokon ne završe na tanjiru. Nakon hvatanja ili uzgoja, moraju biti ostavljeni desetak dana da se očiste od ostataka hrane. Nakon toga se ispiru pa prokuhavaju nekoliko puta. Nakon hlađenja, vraćaju se u sterilizirane kućice, koje se serviraju prelivene maslacem i bijelim lukom.
Bogatstvo sira
Nevjerovatna regionalna raznolikost Francuske, zajedno sa zasebnim vremenskim uslovima, raznolikim pejzažima i domaćim životinjskim vrstama odražava se upravo u impresivnom broju raznih sireva, kojih brojimo oko 370 vrsta. Ovisno o načinu proizvodnje, mogu se kategorizirati u nekoliko grupa: svježi sirevi, mekani sirevi prekriveni bijelom plijesni, sirevi s odvojivom korom, plavi sirevi, sirevi od kozjeg mlijeka te zreli i nezreli presani sirevi. Sir je sastavni dio francuskog obroka, a poslužuje se na drvenoj dasci za rezanje za ručak ili večeru.
Vino
U Francuskoj se vino pije umjesto vode, mlijeka, čaja i piva. Francuzima će biti teško izdržati bez makar jedne čaše prilikom finog obroka. U normalnim prilikama, konzumiraju se manje poznate marke vina, većinom malih, lokaknih vinogradara. Ipak, u posebnim prilikama nezamislivo je ne počastiti se finim, poznatim vinom. Procjenjuje se da prosječan Francuz popije 100 litara ovog plemenitog pića godišnje.
Dnevni jelovnik
Francuzi pažljivo biraju namirnice za svaki obrok, a jelovnik ovisi o danu (npr. je li neko slavlje), dobu dana, praznicima ili jednostavno o mašti kuhara. Vrijeme obroka razlikuje se ovisno o regiji, ali vrijede općenita pravila i navike konzumiranja obroka. Doručak, koji se sastoji od kafe, čaja ili vruće čokolade s kroasanom punjenim džemom poslužuje se između 7 i 9 sati ujutro. Ruča se u podne, dok se večera, koja obavezno počinje supom, poslužuje oko 8 sati navečer.
 "Pin on Pinterest")
 "Pin on Pinterest")
Učini tijesto isto kao za orahnjaču (dizano tijesto), stavi ga u dobro namazanu tepsiju i pusti da se digne.
Jednu kilu brašna i 12 dkg maslaca razmrvi na dasci, dodaj 2 jaja, 20 dkg vanilije šećera, pol male žlice sode bikarbone i 1-2 žlice vrhnja, te umjesi glatko, ne premekano tijesto, koje 1/2 sata na hladnom mjestu ostavi odmarati. 
10 dkg masti ili putra,
Koliko jaja, toliko brašna, šećera, putra, limunove kore, malo ruma, sode bikarbone, čokolade ili kakaoa (izribane čokolade). 
14 dkg brašna, 28 dkg putra promiješaj i stavi na hladno.
U zdjeli razmješaj 25 dkg maslaca, 5 žumanjaka, dobro izmješaj, dodaj malo soli, 3-4 žlice šećera, 3/4 kg brašna, 3 dkg kvasca s mlijekom razmućenog.
6 žutanjaka miješati sa 25 dkg kristalnog šećera 1/2 sata, dodati sok od 1 limuna i koricu, 13 dkg kuhanog kukuruznog brašna i od 6 bjelanjaka tvrd snijeg. 
4 bjelanjka mješaj sa 28 dkg finog šećera dok ne bude glatko, dodaj sok od 1/2 limuna i pravi u tepsiji, koja je lagano pomašćena, male kupice koje se suše u toploj pećnici.
4 žutanjka miješati sa 25 dkg šećera.
6 šalica oraha
1/2 kg brašna
10 dkg šećera
Kocku germe rastopi u 1 dcl toplog mlijeka i dodaj 1 žličicu šećera.
4 cijela jaja razmiješaj sa 25 dkg šećera, 4 table omekšane čokolade, tuče se na pari dok se ne zgusne.
Uzmi 14 dkg šećera, 14 dkg očišćenih i samljevenih mandula, limunovog soka, napravi čvrsto tijesto. 
Skuhaj 1 kg krumpira, oguli i na dasci propasiraj.
U zdjeli mješaj 8 žumanjaka i 25 dkg šećera 1/2 sata. 
125 g maslaca